Poštovani,
Grad Duga Resa poziva Vas na otvaranje prvog Pumptrack poligona na području Karlovačke Županije.
Svečano otvaranje biti će u petak, 30. travnja 2021. godine, a program otvaranja donosimo u cjelosti:
Datum otvorenja: 30. travnja 2021. (petak)
Demonstratori:
Miha Glavič, profesor tjelesnog odgoja, BMX demonstrator
Matic Flajs, grafički dizajner, Skate demonstrator
Miha Fištravec, učitelj tjelesnog odgoja, BMX demonstrator
Raspored događanja:
15:30 - 15:45: Svečanost otvorenja pumptrack poligona, govor gradonačelnika ili druga odgovorna osoba
15:45 - 16:00: Otvorenje - tim koji je sudjelovao u projektu (ako tim ima želju proći prvi/počasni krug na poligonu za PR potrebe - imamo BMX bicikle i kacige)
16:00 - 17:15: BMX radionica - na raspolaganju 8 BMX bicikala i kacige. Program po skupinama.
Oprema:
- Šator 6x3m - info/gear booth
- 8 x BMX bicikli
- 4 x skate - samo za iskusne
- 10 x kaciga
- 12 x plastične sofe za sjedenje
S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju, pozivamo Vas da nas podržite i prisustvujete programu, uz poštivanje svih nužnih epidemioloških mjera i preporuka!
OSTANIMO ODGOVORNI ! ! !
ŠTO JE PUMPTRACK POLIGON?
Pumptrack poligon je:
- atraktivna i sigurna sportska infrastruktura na otvorenom.
- asfaltna kružna staza s ritmički povezanim grbinama i zavojima.
- sportski objekt pogodan za biciklizam, skateboarde, koturaljke, skutere i drugu sportsku opremu na kotačima.
- sportski objekt pogodan za korisnike od 2 do 70 godina.
- mjesto susreta lokalne zajednice.
- inovativan način vožnje promjenom težišta.
- fizički intenzivno kretanje.
- sportska infrastruktura koja poboljšava ravnotežu i koordinaciju.
- sportski objekt koji se može postaviti u neposrednoj blizini korisnika
- izdržljiv objekt koji zahtjeva minimalno održavanje
- zemlja, beton, asfalt ili modularna građevina.
POVIJEST
Pumptrack poligoni datiraju iz 1970-ih. U to vrijeme su to bile manje verzije BMX staza koje su omogućavale razvoj i sticanje određenih biciklističkih vještina. Pumptrack poligone su preuzeli brdski biciklisti u 90-ima i prilagodili njihovim potrebama. Pumptrack poligoni su građeni od zemlje i počeli su se širiti svijetom na mnogim javnim površinama, pa i u privatnim dvorištima. Napravljeni od zemlje, ti poligoni su bili dostupni svima, ali su bili pogodni samo za bicikliste. Nisu se mogli voziti po lošem vremenu dok se podloga nije osušila. Zbog mehaničkog trošenja i vremenskih pirlika zemljane poligone treba stalno održavati uz posebno znanje i iskustvo. Budući da entuzijasti često gube volju za održavanjem, a zaposlenima u javnim službama nedostaje potrebno znanje i iskustvo u održavanju, upravitelji objektata mogu se brzo optužiti za nemar u slučaju nezgode. Zbog niskih troškova i mogućnosti stalnog prilagođavanja, zemljani poligoni su i danas popularni, posebno za pojedince i klubove koji si ne mogu priuštiti asfaltnu verziju pumptracka, ali također posjeduju potrebno znjanje za postavljanje i održavanje. Zemljani poligon za pumptrack pokušali su nadograditi betonom koji nudi izdržljivost, mogućnost upotrebe u svim vremenskim uvjetima i za korištenje s ostalim sportskim rekvizitima na kotačima. Međutim zbog dugotrajnog procesa gradnje i prema tome i visokih troškova, takvi poligona nije mnogo. Naprotiv, pumptrack poligoni postigli su pravi procvat s asfaltnim premazom. Ima gotovo iste karakteristike kao i beton, ali gradnja je jednostavnija i povoljnija. Od 2015. godine pumptrack poligoni postaju globalni trend na području sportske infrastrukture, osobito se to može uočiti u Sloveniji koja trenutno ima najveći broj pumptracka po glavi stanovnika.
NAČIN UPORABE
Pumptrack poligoni imaju inovativnu metodu pogona u kojoj se za kretanje ne koriste papučice već pomicanjem težišta tijela. Ova vrsta kretanja je fizički intenzivna i omogućuje trening najmlađih, ali i vrhunskih sportaša poput Filipa Flisarja, Žana Koširja, skijačkih skakača itd. Nadalje, vožnja pumptrack poligonom poboljšava razvoj ravnoteže i koordinacije, što je važno za razvoj motoričkih sposobnosti djece i mladih.
VRSTE PUMPTRACK POLIGONA
Pumptrack poligoni u početku su bili zemljani jer je ova vrsta konstrukcije jednostavna i jeftina , a istovremeno olakšava izmjenu i nadogradnju. No, budući da se zemljani poligoni moraju stalno održavati i mogu se koristiti samo s biciklom, graditelji su počeli tražiti trajnija rješenja. U početku su se pojavili betonski pumptrack poligoni, ali onu su vrlo skupi i složeni za provedbu. S druge strane, također su se postavili modularni poligoni od drveta, metala, betona ili kompozitnih vlakana. Takav poligon rješava gore navedene probleme, ali je zbog svoje modularnosti vrlo monoton i samim time manje pogodan za trajno postavljanje. Nasuprot tome, ovi su poligoni idealni za privremene položaje poput raznih događanja, natjecanja itd. Zbog njihove brze i jednostavne montaže i demontaže. Asfaltni pumptrack poligoni pokazali su se najoptimalnijim za vrijeme izvedbe jer su pristupačniji od betonske verzije, raznolikih su oblika, izdržljivi su i otporni na vremenske uvjete, omogućuju vožnju gotovo svim sportskim rekvizitima na kotačima i ne zahtijevaju gotovo nikakvo održavanje. Kao rezultat toga poligoni ove vrste su ujedno i najrasprostranjeniji.
PROJEKTIRANJE I GRADNJA
Dizajn pumptrack poligona prilagođen je glavnoj ciljnoj publici, broju potencijalnih korisnika, raspoloživim resursima i području i terenu na kojem će se poligon nalaziti. Dizajn pumptrack poligona je toliko raznolik da dodatno povećava njihovu atraktivnost jer je svaki pumptrack poligon obično jedinstven. Pumptrack poligoni se mogu postavljati na malim površinama od 400 m2 nadalje, što omogućava smještaj u urbanim sredinama. S druge strane, takvi poligoni mogu biti postavljeni na površinama od nekoliko tisuća četvornih metara. Manji pumptrack poligoni su posebno pogodni za najmlađe korisnike, veći pumptrack poligoni prikladni su i za starije, iskusnije korisnike kao i za bicikliste i skatere. Prikladna veličina za određenu lokaciju također ovisi o broju potencijalnih korisnika. Najčešći pumptrack poligoni su između 700 i 1000 m2, jer su dovoljno veliki da budu prikladni za starije korisnike i široku paletu sportske opreme.
SIGURNOST
Pumptrack poligoni izgledaju vrlo raznoliko i možda opasno za neke. Međutim, za razliku od prvog dojma, vrlo su sigurni, što u konačnici potvrđuje i certifikat o usklađenosti s europskim standardima igrališta.
NATJECANJA
Na pumptrack poligonima mogu se organizirati različita događanja i natjecanja. Neki poligoni su posebno dizajnirani za organizaciju natjecanja i omogućuju istodobno utrkivanje dva natjecatelja u oglednom poligonu, u drugim je moguće organizirati natjecanja u vremenskom okviru itd. Kako bismo promovirali ispravnu i sigurnu uporabu mnogobrojnih poligona koje smo izgradili širom Slovenije, u 2018. godini organizirali smo Kup Pumpaj Slovenija, koji je u 2019. godini dodatno nadograđen. Zbog popularnosti, brzo rastući broj takvih poligona širom svijeta i postojeća natjecanja, vožnja pumptrack poligonima na međunarodnom biciklislitčkom udruženju UCI prepoznata je kao službena sportska disciplina. Kao rezultat toga, državna, europska i svjetska prvenstva također će se održati na pumptrack poligonima. Primjerice, ove godine serija Pumpaj Slovenija također će se smatrati državnim kupom, a mi ćemo organizirati državno prvenstvo.
#tzp4rijeke #visit4rivers #visit4riverscounty #weekend #EnjoyTheView #mrežnica #kupa #korana #dobra #pictureyourday #dugaresa #generalskistol #bosiljevo #barilović #netretić #safestayinCroatia #inmediasres #visitkarlovaccounty #croatiafulloflife #CroatiaFullOfMagic #familyday #pumptrackdugaresa #pumptrack
Croatia Rally oduševio sve – stigla ponuda da Hrvatska bude domaćin minimalno iduće dvije godine
Nakon uspješno završenog Croatia Rallyja, trećeg natjecanja u kalendaru ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva u reliju, stižu sjajne vijesti za sve ljubitelje oktanskog spektakla. WRC Promoter i FIA pokazali su svoje zadovoljstvo organizacijom i ponudili fiksni ugovor na još barem dvije godine u kojima bi Croatia Rally bio uključen u kalendar Svjetskog prvenstva u reliju.
„Ovakva svjetska manifestacija sjajna je prilika za produljenje turističke sezone i fantastična promocija Hrvatske diljem svijeta. Nadam se da će to prepoznati svi, od institucija do korporativnog sektora i pomoći nam da utrku u Hrvatskoj organiziramo i u narednim godinama. Dobili smo šansu, bila bi ludost izgubiti je i propustiti“, ističe predsjednik Organizacijskog odbora Croatia Rallyja Daniel Šaškin.
Iza Hrvatske je spektakularan sportski vikend tijekom kojeg su kroz 20 brzinskih ispita na 300 kilometara lokalnih cesta Karlovačke, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, te Grada Zagreba, svoje vještine pokazali najbolji reli vozači današnjice. Sportski spektakl i snimke iz Hrvatske obišle su 150 zemalja širom svijeta, a više od 200 stranih novinara i snimatelja boravilo je u Hrvatskoj, što je najveći broj svjetskih medija koji je bio uživo prisutan na nekoj sportskoj manifestaciji u Hrvatskoj.
Unatoč izazovnoj godini s mnogo restrikcija radi aktualne pandemije, organizaciju reli spektakla koji je ovoga vikenda bio glavna tema u Hrvatskoj i šire, pohvalili su vozači, timovi, novinari ali i brojni ljubitelji automobilizma koji su se unatoč pozivima da utrku prate putem malih ekrana, našli uz duž staza na kojima su se vozili brzinski ispiti. Brojke povezane uz manifestaciju iduće bi godine mogle biti daleko impresivnije, jer održavanje natjecanja s gledateljima donosi višestruko veće benefite i kroz generiranu potrošnju u Hrvatskoj. Kao primjer, navodi se Portugal koji tijekom održavanja WRC-a posjeti 930 tisuća gledatelja, čime se generira potrošnja od 70 milijuna eura, a vrijednost promocije od održavanja Svjetskog prvenstva u reliju za Portugal se procjenjuje na 75 milijuna eura.
DAN PLANETA ZEMLJE - što je to i zašto nam je važno?
U više od 150 zemalja diljem svijeta, na današnji dan obilježava se Dan planeta Zemlje.
Planet Zemlja treći je do Sunca, a star je 4,5 milijardi godina.
Kako bi proslavili Dan planeta Zemlje, donosimo vam nekoliko zanimljivih činjenica koje sigurno niste znali...
- John McConnell prvi je predstavio ideju obilježavanja Dana planeta Zemlje na konferenciji UNESCO-a 1969. godine,
- naziv Earth Day prvi put upotrijebio je 21. ožujka 1969. gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto kada je odlučio da će se na području San Francisca službeno održavati ovaj dan.
- službeno se ipak počeo obilježavati 1992. godine kada je na konferenciji UN-a usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja
- na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda službeno je proglasila 22. travanj međunarodnim Danom planeta Zemlje
- Svake godine ima svoj slogan i cilj, a ovogodišnji je "Restore Our Earth", odnosno "Obnovimo našu Zemlju".
- Osim toga, ima i vlastitu himnu, Earth Day Anthem, koju je 2013. godine napisao indijski pjesnik Abhay Kumar te se snimila na svim službenim jezicima UN-a.
- Dana 22. travnja 1970. oko 20 milijuna ljudi u Americi izašlo je na ulice u znak prosvjeda protiv negativnih utjecaja na okoliš nastalih tijekom 150 godina industrijskog razvoja. Tog dana izvršilo se niz ''suđenja'' stvarima koje prouzročuju poluciju, poput starog Chevroleta čija je kazna bila smrt pod udarcima čekića
- Na Dan planeta Zemlje 2012. godine više od sto tisuća ljudi u Kini vozilo je bicikle kako bi smanjili proizvodnju CO2 i potrošnju goriva
- U Afganistanu 2011. godine posadilo se 28 milijuna stabala kao dio kampanje "Sadimo stabla, a ne bombe"
- Svake godine diljem svijeta na Dan planeta Zemlje muškarci, žene i djeca skupljaju smeće, sade stabla, potpisuju peticije i planiraju bolju budućnost za naš planet
Štitimo naš planet kako bi naša djeca mogla uživati u njemu!
#tzp4rijeke #visit4rivers #visit4riverscounty #weekend #EnjoyTheView #mrežnica #kupa #korana #dobra #pictureyourday #dugaresa #generalskistol #bosiljevo #barilović #netretić #safestayinCroatia #inmediasres #visitkarlovaccounty #croatiafulloflife #CroatiaFullOfMagic #familyday #danplanetazemlja #Earthday2021
Večeras se ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu službeno otvara Croatia Rally, treća etapa Svjetskog prvenstva u reliju (WRC) i najveći sportski spektakl u Hrvatskoj. Od danas pa do nedjelje, 25. travnja lokalnim cestama Zagrebačke, Karlovačke i Krapinsko-zagorske županije jurit će najveći i najbolji reli vozači današnjice, a kadrovi iz Hrvatske prenosit će se u 150 zemalja diljem svijeta. 65 posada u Hrvatskoj će skupljati bodove za Svjetsko prvenstvo u reliju (WRC), a među njima je i 6 predstavnika iz Hrvatske - Viliam Prodan, Martin Ravenščak, Krešimir Ravenščak, Ivica Siladić, Mate Butorac i Željko Magličić.
Svečano otvorenje s live prijenosom na HRT-u
U 18 sati ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice kreće program Svečanog otvorenja Croatia Rallyja koje će se prenositi u brojnim zemljama, a u Hrvatskoj ga gledatelji mogu pratiti na drugom programu HTV-a s početkom u 18:50. Svečanost otvorenja održat će se pod strogim epidemiološkim mjerama. Organizatori i voditelji predstavit će sve posade koje će se u Hrvatskoj boriti za titulu najbrže, a najavljen je i dolazak niza državnih dužnosnika među kojima su izaslanik Predsjednika RH, Željko Jovanović, zamjenica gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika Grada Zagreba, Jelena Pavičić Vukićević; ministar prostornog uređenja, graditeljstva i imovine, Darko Horvat, ministrica turizma i sporta, Nikolina Brnjac, direktor Hrvatske turističke zajednice, Kristjan Staničić i predsjednik Sabora, Gordan Jandroković.
Povodom otvorenja, u Zagrebu će danas privremeno biti zatvorena Ulica Hrvatske bratske zajednice, smjer jug, između Ulice grada Vukovara i Slavonske avenije i to od 12 sati do ponoći. Riječ je o jedinoj prometnici u centru Zagreba koja će biti zatvorena tijekom ovog svjetskog prvenstva. Organizatori mole građane za razumijevanje i strpljenje te da danas koriste alternativne prometne pravce.
„Ovo je najveća utrka i sportsko natjecanje u Hrvatskoj povijesti. Pred nama je uzbudljiva utrka te vjerujem da će uživati i vozači i gledatelji. Zbog epidemiološke situacije, ove godine nažalost nismo mogli imati ulaznice, no pozivam sve da nas prate u live prijenosima, a mi smo sigurni da ćemo opravdati povjerenje FIA-e i WRC Promotora te pokazati kako smo dobri domaćini u svakom smislu“, ističe Daniel Šaškin, predsjednik Organizacijskog odbora Croatia Rallyja.
Reli jurilice na Trgu bana Jelačića
Svi zainteresirani građani koji žele vidjeti kako izbliza izgledaju najbrži trkaći automobili moći će to učiniti u petak, 23. travnja od 21 sat do subote, 24. travnja u 7 sati. Automobili svih posada koje se natječu u Hrvatskoj jednu će noć biti parkirani na Trgu bana Jelačića, što je samo jedan od prekrasnih kadrova koji će obići svijet i koje će vidjeti više od 800 milijuna ljubitelja WRC-a.
WRC iz Hrvatske će se prenositi live u više od 150 zemalja širom svijeta, radi čega je u Hrvatsku stiglo više od 200 novinara, fotografa i snimatelja. Live prijenos kao i snimke najatraktivnijih brzinskih ispita u Hrvatskoj će biti dostupni na domaćim TV kanalima: programu Hrvatske radiotelevizije i Arena Sporta, kao i preko WRC+ servisa.
Live prijenos svih etapa moguće je gledati na: https://www.wrc.com/en/news/2021/wrcplus/live-stream-schedule-croatia-rally/. Sve informacije i novosti možete pratiti na službenoj web stranici rally-croatia.com te na službenim kanalima na društvenim mrežama na Facebooku - Croatia Rally, Instagramu - Croatia Rally, Twitteru - Croatia Rally i YouTube kanalu - Croatia Rally.
PROVJERITE STAZE NA PODRUČJU ČETIRI RIJEKE
JESTE LI ZNALI ZA VRAŽIĆA PEĆINU U BARILOVIĆU? - pročitajte zašto je tako posebna...
Vražića pećina u Bariloviću, nasuprot istoimene srednjovjekovne gradine, čiji se ulaz nalazi svega 30-ak metara daleko od rijeke Korane, bila je već od 19. stoljeća posjećivana zbog blizine krajiške ceste, jednostavnog i laganog pristupa, ali i privlačne okolice i starog grada. O pećini Vražić i drugim znamenitostima Barilovića s ushićenjem je pisao još 1898. godine hrvatski putopisac Stjepan Širola, koji ju je prvi puta posjetio 28 godina ranije.
Prvo detaljnije istraživanje pećine, koja završava podzemnim jezerima, izvršili su 1957. godine članovi planinarskog društva “Dubovac” iz Karlovca, Danko Postružnik i Ljubomir Cingerli, koji su napravili nacrt pećine. Postružnik je objavio i članak o tim straživanjima u kojem, između ostaloga, navodi: “Tom prilikom primjećen je jedan som potpuno bijele boje duljine kojih 40 centimetara. On je kao mala ribica morao prodrijeti u unutrašnjost pećine i tu je ostao.”.
Slijedeća su istraživanja jezerskog sustava pećine planinari “Dubovca” provodili 1980., te 1984. godine uz pomoć trojice ronilaca. Tada je otkriveno da je vrlo uskim prolazom kroz stijenu iz lijevog jezera moguće prodrijeti u novo jezero. Također je ustanovljeno da u proljeće, u razdoblju topljenja snijega, razina tih jezera naraste preko 4 metra. Tada voda silovito kovitla u unutrašnjosti, a što je praćeno potmulom bukom. Ponekad se čuje jako zujanje vode slično zujanju strujnih namotaja u električnoj transformatorskoj stanici. Ovo zujanje najvjerojatnije stvara slap vode koji je negdje daleko u još neistraženoj unutrašnjosti pećinskog sustava.
U desnom jezercu uspjelo se zaroniti do 20 metara dubine, ali zbog izuzetno zamućene vode ne i do njegovog dna. Uz to su geodetska mjerenja pokazala da je razina vode u jezercima viša od razine Korane za samo 1 metar, a jezerca se protežu u dubinu znatno ispod korita rijeke. Prema posljednjem istraživanju od strane Instituta za geološka istraživanja iz Zagreba iz 1989., pod vodstvom dr. Srećka Božičevića, ukupna dužina svih kanala u Vražića pećini iznosi 295 metara.
Premda hidrogeološka istraživanja nakon Domovinskog rata nisu nastavljena, posjetitelje Vražića pećine zapanjilo je jedno drugo otkriće. Članovi Društva za ekologiju i vodne aktivnosti “Sedra” iz Barilovića u ljeto 2001. godine u najdubljem podzemnom jezeru ugledali su velikog bijelog soma. Njegova dužina je bila skoro jedan metar. Po svemu sudeći, promatrali su “Postružnikovog soma” iz 1957. godine. Ali, od tada su prošle 44 godine. Čime se som hranio sve to vrijeme? Kako je uopće dospio u ovo podzemlje? Da zagonetka bude veća, u pećini su kasnije vidjeli čak 3 bijela soma, a jednog su u ljeto 2003. napokon uspjeli fotografirati. Jedan od somova je u međuvremenu uginuo, no preostala dva (ili više njih?) zacijelo još plivaju mračnim dubinama Vražića pećine.
Ostaje i dalje otvoreno pitanje: kako i kada su somovi dospjeli u jezero? Podzemna veza između jezera i Korane je isključena, jer je nevjerojatno da bi ribe po potpunoj tami plivale podzemljem preko 150 metara od Korane do jezera. Barilovićem kruži priča da je somove, još kao male ribice, neki domaći ribolovac jednostavno zbog pokusa bacio u jezera, možda čak prije 2. svjetskog rata. Nije tada ni slutio da će ga te ribice dobrano nadživjeti.
